22. rujna 1924. godine, na inicijativu profesora Josipa Kožarića, dr. Josipa Piškulića i upravitelja ciglane i hrvatske štedionice u Sisku Petra Koščevića, osnovana je podružnica Hrvatskoga planinarskog društva pod nazivom Gvozd. U prvi odbor bili su izabrani predsjednik Zdenko Trnsk i, tajnik Petar Koščević, Ante Saller, dr.Josip Piškulić i Franjo Perina. U prvoj godini djelovanja Gvozd je imao 16 članova i priredio je izlete na Plješivicu, Sljeme, Cepeliš i u Hrvatsko Primorje. Nakon prvih ushićenja, Društvo je oslabjelo i postojalo još samo nekoliko godina.
Nakon što je Viktor Borovečki iz Slavo. rujna 1924. godine, na inicijativu profesora Josipa Kožarića, dr. Josipa Piškulića i upravitelja nskoga Broda došao u Sisak te postao šef željezničke stanice, podružnica Gvozd dobila je novoga, vrlo aktivnog člana i iskusnoga planinara. On je reorganizirao Društvo i na skupštini 31. listopada 1927. godine bio izabran za predsjednika HPD-a Gvozd. 2. ožujka 1929. godine objavio je članak u Hrvatskim novinama, u kojem je pozvao sve zainteresirane za boravak u prirodi i planinarenje te je ubrzo okupio osamdesetak članova. 1929. Godine Društvo je imalo 132 člana i djelovalo je za vrijeme Drugoga svjetskog rata do 1943. godine. Borovečki je umro u Sisku 21. prosinca 1939.
U Društvu su djelovali Viktor Borovečki, Tomislav Koščec, Josip Novak, Antun Draksler, Vlado Zulechner, Branko Borovečki, Josip Vlahek, Anka Uzelac, Ivka Uzelac, Milan Uzelac, Josip Perković i drugi.
Podružnica HPD-a Gvozd organizirala je za svoje članove brojne izlete po Hrvatskoj i cijeloj Jugoslaviji, ali i na Mont Blanc. 1930. godine djelovale su skijaška i
fotosekcija, a 1940. godine osnovane su glazbena i zimsko-sportska sekcija. Članovi su 8. rujna 1929. godine sagradili i dali na korištenje vidikovac i paviljon na Viktorovcu, brežuljku iznad Siska. Rad Društva zamire za vrijeme Drugoga svjetskog rata.
Planinarsko društvo Sisak osnovano je nakon završetka Drugoga svjetskog rata, 18. lipnja 1948. godine. Predsjednici Društva su Zlatko Vuletić, Ivica Maraković i Ernest Ortolan, a za tajnika je izabran Ivica Weiss. Društvo je organiziralo izlete u gotovo sve planinarske predjele tadašnje Jugoslavije. Prema popisu iz 1948. godine, koji su potpisima ovjerili predsjednik Zlatko Vuletić i tajnica Mira Mayer, brojilo je 184 člana.
PD Sisak bilo je jedno od osnivača Planinarskoga saveza Hrvatske 20. Lipnja 1948. godine. 1954. godine je uspješno organiziralo nošenje planinarske štafete povodom rođendana Josipa Broza Tita, koju je u Zagrebu Miki Špiljaku predao Ivica Maraković, tadašnji predsjednik Planinarskoga društva Sisak. Uz Ivicu Marakovića ump2mp1 Društvu su djelovali i dugogodišnji tajnik Ivica Weiss, Ernest Ortolan, Zlatko Vuletić, Joža Vlahek, Pajo Zečić, Franjo Mencl, Milivoj Kobal, Antun Draksler, Ivan Matovina, Ivan Brozović i mnogi drugi. Društvo je djelovalo do 1966. godine i imalo je svoje prostorije u Drugoj ulici, nedaleko biljne ljekarne, preko puta Suda. Člansku iskaznicu pod brojem 1 primio je Ivica Weiss.
U razdoblju od 1966. do 1982. Planinarsko društvo djeluje u ograncima. U Sisku je 1970. godine na inicijativu Jože Štamfa osnovan ogranak planinarskoga društva PTT Sljeme iz Zagreba u radnoj organizaciji PTT-a.povijest22
Prilikom osnivanja PD-a INA-Inženjering
1979. godine, u Sisku je istovremeno osnovana podružnica toga Društva s desetak članova. Podružnica doživljava kulminaciju 1985. godine, kada broji sedamdesetak članova iz radne organizacije i vanjskih članova, uglavnom zbog skijaške sekcije u Društvu. 1986. godine Društvo mijenja ime u INA-Projekt. Broj članova Društva je vrlo malen, i to su uglavnom podupirajući.
Od 1982 godine u rad Društva aktivno su bili uključeni Mijo Štrk, Mile Božičević, Miro Magdić, Žarko Kovačić, Marko Kovačević, Krešimir Klarić, Željka Brodarec, Boris i Ljiljana Borkovec, Mile Ljubešić, a vrlo brzo su se priključili Zdravko Kolar, Vlado Gregl, Savo Blazonija, Slobodan Grabovica, Margita i Goran Malnar i Dajana Brodarec Miličić. S vremenom je dolazilo do promjena aktivnosti i članova u Društvu, tako da devedesetih godina i kasnije dolaze novi aktivni članovi, koji do današnjih dana održavaju kontinuitet rada Društva. Možemo biti ponosni da danas kao neprofi tna udruga brojimo oko dvjesto i pedeset članova.
Članstvo
Osnivačka skupština PD-a Sisak održana je 21. prosinca 1982. godine u prostorijama Turističkoga društva Sisak, u prisustvu šezdeset delegata. Za predsjednika Društva izabran je Mijo Štrk, koji je ujedno bio i inicijator osnivanja Društva. U Izvršni odbor izabrani su predsjednik Mijo Štrk, zamjenik predsjednika Nikica Perković, tajnik Dragomir Radišić te članovi Ksenija Puhača, Branko Kukrika, Duško Baljak, Žarko Kovačić Ljerka Zlatović, Jovica Glijaković, Viktor Jurković i Ivica Bašić. U Sud časti izabrani su predsjednik Zdenko Malović te članovi Sanda Podunavac i Dane Metikoš. Društvo je registrirano 14. veljače 1983. godine i upisano u Registar društvenih organizacija, koje se vodilo pri tadašnjemu Općinskom sekretarijatu za opću upravu. 25. travnja 1996. godine mijenja naziv u Uredu za opću upravu Sisačkomoslavačke županije u Sisku, gdje se registrira pod nazivom Hrvatsko planinarsko društvo Sisak. Broj članova Društva mijenja se kroz godine. 1983. godine ono broji 81 člana. Između 1991. i 1993. broj članova stagnira zbog ratnih događanja. Od 1994. godine broj članova varira. 2005. godine broj članova raste do dvjestotinjak, da bi 2011. godine Društvo zabilježilo 253 člana.
Izleti
U Društvu su se oduvijek planirali planinarski pohodi i izleti. Prvi izlet Društva, nakon ponovnog osnivanja, organiziran je na Hrastovičku goru 09. Travnja 1983. godine. Izlet je organizirao Mijo Štrk, tadašnji predsjednik društva. Izlet je organiziran svake godine u isto vrijeme s kraćim prekidima za vrijeme Domovinskoga rata. Od 2003. godine do 2010. godine izlet na Hrastovičku goru prijavljivan je u kalendar aktivnosti HPS-a pod nazivom Tragom prvog izleta HPD-a Sisak. Sada u to vrijeme na Hrastovici boravimo zajedno s HPD-om Zrin. Na tim susretima sudjelovala su brojna društva: PD Sljeme, HPD Kapela, HPD Ericsson, HPD Naftaplin, HPD Dilj gora, HPD Zrin, HPD Jelengrad, Udruga Gornja Jelenska, HPD Sokol 1898., PD Psunj, HPD Velebit, kao i ljubitelji brdskoga biciklizma. Od 1983. godine, kada je bilo 11 izleta sa 133 sudionika, broj izleta i broj sudionika se postepeno povećavao. 1984. godine bilo je 13 izleta sa 196 sudionika. 1985. godine bilo je 18 izleta s 223 sudionika. 1986. godine bilo je 27 izleta, a sudjelovalo je 389 sudionika. 1987. godine bilo je 36 izleta i 553 sudionika, da bi zadnjih desetak godina bilo preko 100 izleta godišnje s 1 000 do 1 300 sudionika. Od osnutka do danas organizirani su mnogobrojni izleti diljem Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Austrije, Francuske i Makedonije. Upoznali smo najskrovitije kutke Lijepe Naše. Od slavonskih, istarskih, otočkih i zagorskih planina do najvišega vrha Europe Mont Blanca, a osvojeni su i Grossglockner, Matterhorn i Kilimandžaro. Planinarilo se i po vrhovima iznad 5 000 m. Naša odredišta bila su Medvednica, Samoborsko gorje, Moslavačka gora, Petrova gora, Plešivica, Lička Plješivica, Ivanščica, Strahinjščica, Ravna Gora, Kuna gora, Risnjak, Snježnik, Bjelolasica, Bitoraj, Viševica, Bijele i Samarske stijene, Klek, Mosor, Kozjak, Biokovo, Učka, Ćićarija, Papuk i Psunj. Osvojeni su najviši vrhovi naših otoka: Vidova gora na Braču, Gorica na Cresu, Osorčica na Lošin
Velebit nas je u potpunosti osvojio. Odmaramo se u njegovim dolinama, zastajemo u gustim šumama, krijepimo se hladnom vodom Štirovače, osvajamo njegove vrhove, zapahnjuju nas mirisi vrijeska, majčine dušice, kadulje…., koji oživljavaju naša osjetila. Budimo se u njegovim maglama, bura nam huji padinama, sklanjamo se od snježnih vijavica, sunce nas miluje nježnim zrakama, zvijezde sjaje na beskrajnome nebeskom plavetnilu… Njegovi plavkasti vrhovi dodiruju nebo u daljini. I mi mali, izgubljeni u njegovoj nadmoći, pokoravamo se njegovoj ljepoti. Pozivamo vas da otkrijete čaroliju, koja nam se uvukla u srca i koja snaži naše
duše i tijela. Posjetili smo izvore Kupe, Krke, Slunjčice, Une, Gacke i Savice te kanjone Krupe, Zrmanje i Mirne. Bili smo na raftingu Mrežnicom, Cetinom, Zrmanjom i Unom. Obišli smo sve nacionalne parkove Hrvatske, od Brijuna do Mljeta, kao i parkove prirode. I dalje nastavljamo otkrivati mala i velika mjesta Lijepe Naše. Uspomene na njih zaključavamo u skrivene kutke naših srca i čuvamo ih od zaborava.ju, Hum na Visu, Velji grad na Mljetu, Obzova na Krku, Sv. Vid na Pagu i Metlina naKornatima. Osim toga osvojeni su najviši vrhovi u Hrvatskoj: Dinara (SinjalBiokovo (Sv. Jure) i Velebit (Vaganski vrh i Sveto Brdo).Planinarilo se po Sloveniji: Triglav, Škrlatica Mangart Jalovec), Špik Mala Mojstrovka i Prisojnik. Također se planinarilo po Bosni i Hercegovini: Čvrsnica , Troglav,Raduša i Tušnica. Zatim po Makedoniji: Golem Korab te po Crnoj Gori: Durmitor, Prokletije i Maja e Jezerces.
Rad s mladima
Poštujući izreku Na mladima svijet ostaje, prosvjetni radnici, članovi našega Društva, svoju ljubav prema planinama prenose na djecu i mlade. Velik dio svoga života i rada posvećuju obrazovanju mladih te ih uče o prirodi i njezinim zakonitostima. Mladi planinari na izletima upoznaju nove krajevepov5 i usvajaju pravila ponašanja u prirodi, planinarskim domovima i društvu, čime pridonose zaštiti prirode i njegovanju društvene tradicije. U Društvu su djelovali brojni prosvjetni radnici, koji su ostavili trag u radu s mladima.
Školovanje
Društvo je kroz svoj rad brinulo o školovanju svojih planinara, tako da danas u Društvu imamo školovane markaciste, vodiče društvenih izleta i članove sa završenim alpinističkim tečajevima. Planinarsko društvo Sisak je 18. Travnja 1990. godine osnovalo Alpinistički odsjek, koji je imao šest članova: tri alpinista i tri alpinistička pripravnika. Društvo 2009. godine prvi put u povijesti društva organizira planinarsku školu u suradnji s Hrvatskim planinarskim savezom, koju su uspješno završila 34 planinara. osmislile su i realizirale Vlasta Žarković Program planinarske škole i Ljubica
Matijašević. U suradnji s HPS-om, škola je ponovno organizirana 2012. godine, a voditelji škole bili su Ljubica Matijašević i Marija Medved. Školu je uspješno završilo 17 polaznika. Škola je osmišljena prema tematskim cjelinama koje mora imati. To su povijest planinarenja i organizacija HPS-a, oprema, markacije, putovi i objekti, metereologija za planinare, orijentacija i snalaženje u prirodi, čvorologija i osnove alpinizma, planinarska etika i zaštita prirode, prva pomoć u planini i GSS, kao i osnove speleologije. Svaka cjelina sastoji se od teorijskoga dijela i rada na terenu, a cijela izobrazba traje oko tri mjeseca. Mlađi članovi HPD-a Sisak uključili su se u školovanje za pripadnike Hrvatske gorske službe spašavanja i danas su njihovi članovi. Obavještajna točka Sisak ima jedanaest članova – deset pripravnika i jednu suradnicu , tri spasioca na brzim vodama i poplavama te dva vodit elja potrage. Tečaj ljetnih tehnika spašavanja ima deset članova. Tečaj zimskih tehnika spašavanja imaju tri člana. četiri člana završili su Tečaj speleospašavanja, a Tečaj spašavanja s brzih voda i poplava imaju tri člana. Tečaj digitalne kartografi je imaju tri člana,. Treba naglasiti da školovanje i obuka traju tri do četiri godine, nakon čega se polaže ispit za gorskoga spasioca. Dva voditelja potrage, Dražen Starović i Branislav Grubić, 24. studenoga 2012. položili su ispit za gorskoga spasioca.