Polazak: subota 16.3.2024. u 4 h s parkirališta sportske dvorane “Zeleni brijeg” u Sisku.
Prijava sudjelovanja za izlet uz akontaciju 30 eura (na bazi 35 sudionika) srijedom na sastanku Društva. Troškovi prijevoza ovise o broju prijavljenih sudionika.
Plan izleta: Do početne točke uspona u selu Popovac nedaleko Karanca, potrebno je oko 3 sata vožnje, te uz kraću pauzu za kavu na odmorištu kod Slavonskog Broda na Ininoj benzinskoj, dolazimo na odredište oko 7:30 h.
Sudionici pohoda okupljaju se kod Svetišta Marije Lurdske u Popovcu od 7:30 do 8 h kada krećemo na planinarsku stazu. Organizator PD Zanatlija iz Osijeka nudi obilazak dvije staze, a mi se pridružjemo obilasku prvog dijela Baranjske planinarske obilaznice od Svetišta do mjesta Kotlina u duljini 16 km za koju je predviđeno 6 sati hodanja s pauzama. Staza nije tehnički zahtjevna, već je primjerena svim dobnim skupinama, obzirom da se radi o ugodnoj šetnji kroz općine Popovac, Draž i Kneževi Vinogradi, padinama Banskog brda čiji je najviši vrh Kamenjak (243 m) kontrolna točka i Hrvatske planinarske obilaznice. S hrpta Banskog brda za dobre vidljivosti pruža se pogled prema Mađarskoj, Vojvodini (Sombor), Osijeku i Erdutu. Obilaskom prvog dijela obilaznice obići ćemo 9 kontrolnih točaka (KT1 – Svetište Marije Lurdske, KT2 – Zlatno brdo, KT3 – Pundrovačka dolina, KT4 – odašiljač Belje, KT5 – Večka dolina, KT6 – vrh Kamenjak, KT7 – Kaluđeri, KT8 – Jablani i KT9 – Babina stolica) od ukupno 16 kontrolnih točaka koje će se moći ovjeriti u Dnevniku BPO koja će se moći kupiti za 7 eura prilikom prijave.
Stotine hektara vinograda i šuma, polja kukuruza, žita i uljane repice atraktivni su elementi pejzaža Banskog brda koje lokalno stanovništvo zove i Planina. Tlo je plodno zbog debelih naslaga lesa prekrivenog crnicom, a staza je zanimljiva jer prolazi dubokim usjecima u tom pjeskovitom tlu, takozvanim surducima.
Pohod Baranjskom planinarskom obilaznicom jedan je od 150 izleta kojima Hrvatski planinarski savez obilježava 150 godina planinarstva u Hrvatskoj.
Nakon pohoda planira se posjet etno-selu Karanac, prepoznatljivom po tradicionalnim panonskim kućama koje su intenzivno građene u vrijeme austro-ugarske vladavine, a karakteriziraju ih dugi trijemovi i zidovi oslikani zanimljivim ornamentima. U sklopu poznatog restorana „Baranjska kuća“ u kojem se možemo okrijepiti uz domaću baranjsku kuhinju, otvorena je i „Ulica zaboravljenog vremena“ koja predstavlja tradicionalne obrte ovoga kraja.
Rijeka Gacka je sa svojim pritokama dugačka 61 km, iako je prije izgradnje hidroelektrane bila dugačka 100 km. Proteže se od svog izvora Tonković vrilo te se polako spušta niz područje Gackog polja primajući brojne pritoke. Odlikuje je čista bistra voda koja unatoč krševitom kraju relativno sporo teče.