Blegoš, od bunkera do bunkera – 1. travnja 2017.

Do Škofjeloškog gorja stigne se za tri/četiri sata vožnje u smjeru Ljubljane, prema Škofji Loki, dolinom Sore. Potom se s glavne ceste skrene u mjesto Hotavlje, prema selu Čabrače gdje se račvaju putovi za skijaški centar Cerkno, a planinari bi trebali desno prema kmetiji Liker.

Staza je vrlo strma i do vrha, s blažim prijelazima, su četiri takva jača uspona. Zapravo hodamo tzv. Rupnikovom linijom koju čine bunkeri različitih veličina i  tipova. Staza je dio velike atrakcije slovenskog ratnog turizma kojim se predstavlja priča od 1920. godine kada je Rapalskim ugovorom ovo bila zapadna granica s Italijom te preko divizijskog generala Leona Rupnika koji je 1938. nastavio gradnju bunkera. Zapošljavao je vojnike i lokalno stanovništvo koje je govorilo da rade kod Rupnika.

 

Staza nudi mogućnost hodanja direktno prema vrhu ili prema Koči na Blegošu (1391 m). Odlučile smo se za kružni tijek te nastavile prema samom vrhu Blegošu (1562 m). Vrh je divan travnati pašnjak na kojem se nalazi stup s pečatom i upisnom knjižicom. Prostor mami na opuštanje i uživanje u pogledu na Alpe. Da ne nabrajam sve vrhove koji se vide kao na dlanu, Triglav je taj koji dominira i ukazuje se svako malo između oblaka. Oko nas tišina, ispred nas gorostasi u snijegu i ledu, milina. Spust je strma serpentina, još u ledu, s pogledom na koču. Koča je smještena u zaklonu, bez pogleda na vrhove, s lijepom terasom i poučnim tablama koje govore o prošlosti kraja i o botanici.  Nakon kraćeg odmora, krenule smo na spust koji je bio nezgodan što zbog strmine, što zbog lišća. Izlet nam je svima bio otkrivanje novog vrha, nekima pomicanje granica, a novoj planinarki i najviši vrh dosada.

Po povratku smo svratile  u gradić Škofja Loka koji datira iz 13.stoljeća. Ugođajem, mostićima preko Sore i  mjesnim trgom podsjeća na Samobor.

Za jednodnevni izlet Blegoš toplo preporučuju Blaženka, Marta te tri Vesne.

Vesna Rogulja Mart


Podijeli ovaj post:

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Slične novosti

lovro
Obavijesti

Spomen na Lovru (Ivan Lovreković)

Rođen je 13. kolovoza 1940. godine u Hrvatskom Čuntiću. Cijeli radni vijek proveo je u Željezari Sisak. Nakon učlanjenja u HPD Sisak 1992. odmah se uključio i u njegov rad. Sudionik je brojnih radnih akcija na Oltarima, Moslavačkoj Slatini i Kleku.

CIJELI ČLANAK »