Prek Slemena vu Stubake (09.02.2013.)

Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba. Sljeme, njezin najviši vrh (1033 m), je popularno izletničko mjesto do kojeg se može doći cestom ili pješke, planinareći. Od 1963. do 2007. do Sljemena je vozila turistička žičara. Bilo Medvednice dugo je 42 km, a proteže se u smjeru sjeveroistok – jugozapad. Površina planine je pošumljena. Godine 1981. zapadni dio Medvednice proglašen je parkom prirode. Parku prirode Medvednica glavna su značajka šume (bukve, jele, javora, jasena i hrasta kitnjaka) velike biološke vrijednosti uslijed čega je unutar parka zaštićeno 8 šumskih rezervata.

Zbog razlika u visini kao i zbog prisustva brojnih potoka i izvora, ovaj prostor karakteriziraju raznolika staništa koja su zaslužna za bogat biljni i životinjski svijet. U parku je zabilježeno preko 1300 biljnih vrsta, a zbog raznolikosti šuma ptičji svijet broji 70 gnjezdarica. Medvednicu obilježava i raznolikost geološke građe. Najpoznatija stijena Medvednice je zeleni škriljavac, dok su karbonatne stijene zaslužne za nastanak 7100m dugog kanala špilje Veternice koja je jedno od naših najznačajnijh paleontoloških nalazišta.

Na uređenom se skijalištu održavaju utrke za svjetski skijaški kup.

Stubičke Toplice omiljeno su vikend odredište i kupalište s izrazitim ljekovitim svojstvima. Termalna izvorska voda iz Stubaka poznata je po svojim lječilišnim osobinama koje pogoduje liječenju raznih povreda, upala mišića, reumatizma, i sl. Odlikuje se visokom temperaturom na izvoru (43-63oC) što je dokaz da dolazi iz velikih dubina. Visoka temperatura, te bogati kemijski sastav daju vodi veliku ljekovitost. Cijena ulaznica: odrasli 30 kn, djeca i umirovljenici 25 kn, obitelj 80 – 115 kn

Kratki programski plan izleta

Ruta: Dolje (Mihaljevac), Adolfovac, Činovnička livada, Puntijarka, Hunjka, Lojzekov izvor, Kapelšćak, Stubičke Toplice – kupanje (liječenje).

U 9,30 sati krećemo od Dolja. Prije tunela penjemo se lijevim putem koji se ubrzo spaja na Leustekov put. Tko želi može ici i nekim drugim putem koji mu je draži prema Hunjki – zajedničko okupljanje – odakle krećemo do našeg cilja – parkiralište kod bazena gdje ce nas čekati autobus. Imamo cca 3 sata hoda, mahom nizbrdo dobro markiranim putem – Hunjka, Lojzekov izvor, Kapelšćak, Stubičke Toplice – kupanje (liječenje).

Hunjka – Polazna točka sljemenskom cestom do križanja pod Činovničkom livadom pa d. krakom ceste prema Stubičkim Toplicama. Nalazi se na nadmorskoj visini od 875 m, a do nje se može doći laganom šetnjom od oko sat vremena po samom hrptu Medvednice.

Sa čistine ispred doma gdje se nalaze klupe za odmor pruža se prekrasan pogled na Hrvatsko zagorje i slovenske bregove.

Planinarska kuća Lojzekov izvor (400 m) nalazi se usred miješane šume. U prizemlju je blagovaonica, a u potkrovlju spavaonica. Struje nema, a voda je s izvora koji je ime dobio po mještaninu Alojzu Lažecu iz Podgore.


Odredište: Sljeme – Stubaci
Datum izleta:  09.02.2013.
Mjesto okupljanja:  Željeznički kolodvor u Sisku
Polazak:  07:00 h
Povratak:  20:00 h
Oprema i dokumenti:  Planinarska oprema u skladu sa vremenskim prilikama.  Članska iskaznica.
Težina staze:  Srednje teška

Okvirno vrijeme hodanja (u satima):

 7h (3 + 4)
Način prijevoza:  Autobus
Vodič, informacije i prijave:   Anica Šandrk 098 928 2068

Napomena: Odazivom na izlet, svaki pojedinac potvrđuje da ispunjava zdravstvene i psihofizičke uvjete za sigurno sudjelovanje na istom, da izletu pristupa na osobnu odgovornost, te da će se u skladu s planinarskom etikom pridržavati plana izleta, odluka i uputa vodiča. Vodič ima pravo izmjene programa izleta obziromna objektivne okolnosti na terenu.


Podijeli ovaj post:

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Slične novosti

oltari111
Obavijesti

Planinarska kuća Oltari

Oltari su maleno mjesto na Sjevernom Velebitu.Tiho i neprimjetno se nastanilo u našim srcima.zarobilo nas ljepotom, ispunilo mirom, radošću, ,nestvarnim pogledima na otoke Krk, Prvić, Kvarnerski zaljev, Učku…U tom zaustavljenom vremenu nalazi se planinarska kuća Oltari, kojom upravlja naše planinarsko društvo.

CIJELI ČLANAK »