Iz Siska je išlo 29 planinara a iz Petrinje 14.
Plan izleta je osmislio profesor povijesti Ivica Šustić član našeg društva, a bio je i jedan od stručnih vodiča.
Tijekom 13. i 14. stoljeća, prije pojave Zrinskih, Babonići su bili najmoćniji feudalni gospodari Banovine. Najveću moć dostigli su početkom 14. stoljeća. Imali su mnogo posjeda i gradova oko Zrinske gore, pa se slobodno može reći da su bili gospodari Banije.
Dolaskom Šubića, koji postaju vlasnici Zrina i dobivaju ime Zrinski, vlast Babonića polako slabi a posebno u prodoru i borbi s Osmanlijama, ostaju bez svojih posjeda i polako nestaju sa povijesne pozornice.
Obišli smo tri značajne utvrde: Bruvno, Pedalj i Zrin.
Bruvno se nalazi poslije sela Klasnić. To je lokalitet javnosti gotovo nepoznat. Utvrđeni grad je podignut na uzvisini iznad puta kroz dolinu potoka Maje. Ispod same utvrde bilo je značajno naselje s crkvom. Za vrijeme prodora Osmanlija grad se proširuje i dodatno utvrđuje.
O povijesti i značaju ove utvrde govorio nam je naš planinar i profesor povijesti Ivica Šustić.
Staza je bila vlažna a mjestimično skliska i zahtjevna. Hodali smo oko 1 sat. Iza mjesta Žirovac, prolazili smo kroz mjesto Kamore, gospođa Katica Mrgić, kustos i etnolog Muzejau Sisku, upoznala nas je s važnošću mjesta Kamore. Naglasila je da je to mjesto raj na Baniji poznato po karakterističnoj arhitekturi. Kuće su rađene u posebnom stilu od drveta a kasnije su ubacivani u gradnju i neki drugi elementi. Tijekom vožnje opširno nam je opisala pojedine objekte od temelja do krova.
Nakon Stupnice dolazimo u Pedalj. Uputili smo se mokrom i blatnom šumskom stazom uz sitnu kišu do utvrde Pedalj. Za ovu utvrdu može se reći da je bila jedna od najprostranijih građevina na području Zrinske gore. Štitila je s jedne strane Bruvno a s druge je bila obrana od Une. O Pedlju nam je također održao predavanje Ivica Šustić.
Staza je kraća i lakša. Lagani uspon 30 min. a povratak drugim putem kroz šumu, 45 min.
Dolaskom u Zrin pod šumarskom nadstrešnicom ispod utvrde, iskoristili smo vrijeme za ručak iz ruksaka.
Zrin, utvrda knezova Zrinskih nalazi se kod naselja Zrin a spominje se u 13. st. kad su njom vladali Babonići. Bila je u posjedu velikaške obitelji Šubića koji su po njoj dobili ime Zrinski. U njihovim rukama je bila do 1557 g., kada su je zauzeli Turci.
Danas su od te velebne utvrde ostale samo ruševine. Zrin je bio najstariji utvrđeni zamak ovog područja. Predavanje je održao profesor povijesti Igor Vujatović član HPD-a Zrin iz Petrinje.
Staza je lagana. Hodali smo 30 min. Prilaz tvrđavi i unutar zidina je uredno. Na livadi unutar zidina rascvao se mrazovac. Uz Zrin ruševine Bruvno i Pedalj, odolijevaju zubu vremena i svjedoče našoj povijesti u davnoj prošlosti.
Zrin je početkom 14. st. dobio i svoju župnu crkvu sv. Marije Magdalene, koja se već nekoliko godina polako obnavlja uz pomoć Ministarstva kulture i Nadzornog konzervatorskog odjela u Sisku.
Obnavljana je i utvrda Zrin.
Nakon utvrde navratili smo u privatni etnografski muzej jednog mještana i vidjeli smo mnoštvo predmeta koji su ljudi u prošlosti koristili u domaćinstvu i poljoprivredi.
Taj dan vrijeme nam nije bilo naklonjeno. Jutro sivo, tmurno i oblačno a kasnije nas je pratila prava jesenska kiša i rosulja. Bilo je prohladno.
Obzirom da smo mi planinari naučeni na sve vremenske prilike, ništa nas ne može iznenaditi. Moglo je biti i lošije.
Na povratku kući navratili smo u restoran na Djedu u Kostajnici. Plameni jezici vatre, koju smo gledali kroz staklo na peći, stvorili su ugodnu i toplu atmosferu u kojoj smo uživali oko sat vremena u prijateljskom i planinarskom druženju sisačkih i petrinjskih planinara.
Smatram da je izlet bio koristan, sadržajan i prijateljski-
Povratak u Sisak oko 19 i 30 sati.
Za sekciju:
Ivanka Marić
