Po utvrdama Babonića – gospodara Banije (13. – 14. stoljeće) (27.09.2015.)

Mjesto okupljanja: ispred željezničkog kolodvora Sisak

Polazak: 7 sati

Povratak: oko 19 sat

Put: Sisak – Petrinja – Banski Grabovac – Dragotina – Bruvno – Stupnica – Pedalj – Javoranj – Zrin – Hrvatska Kostajnica – Petrinja – Sisak

 

Zašto Babonići i tko su oni?

Tijekom 13. i 14. stoljeća, a prije pojave Zrinskih, rod Babonića bio je najmoćniji feudalni gospodar na Baniji. Prvi su mu posjedi bili Gorička i Vodice u Pounju, a ime je dobio po rodonačelniku Bobonegu koji je živio krajem 12. i početkom 13. stoljeća. U povijesti su poznati i pod nazivom Blagajski po utvrđenom gradu Blagaju u širem prostoru doline Sane. Najveću moć dostigli su početkom 14. stoljeća. Posjedi su im se prostirali od Save do planine Kapele na jugu, te od Vrbasa u Bosni do Kupe na zapadu. U ranijem razdoblju tijekom 13. i 14. stoljeća širio je ovaj plemićki rod svoje vlasništvo na prostore koji su i nama dobro poznati. Može se reći da su kao vlasnici mnogih posjeda i gradova oko Zrinske gore bili gospodari Banije. U njihovim su se rukama nalazili posjedi poput Zrina, Bojne, Pedlja, Bruvna, ali i stare Petrinje, Vinodola, Hrastovice. Na mnogima od njih Babonići su izgradili utvrđena zdanja iz kojih su upravljali ne samo svojim posjedima već i hrvatskim zemljama jer je nekoliko članova tog roda tijekom ova dva stoljeća bilo imenovano banovima Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Osim u Pounju i na Baniji imali su imanja i u Moslavini, Kordunu, samoborskom kraju i zagrebačkoj okolici. Nakon što na Baniju dolazi rod Šubića koji postaje vlasnikom Zrina po kojem dobiva i ime, Babonići pomalo gube moć, a posebno onda kada u prodoru Osmanlija ostaju bez svoji posjeda u Pounju, dolini Sane i južnim obroncima Zrinske gore. Pred naletom osvajača povlače se u Kranjsku i u borbama s Osmanlijama pomalo nestaju s povijesne pozornice. Cilj izleta je obići njihove najznačajnije utvrde i posjede iz vremena 13. i 14. stoljeća i na taj način više saznati o Baniji i njezinoj prošlosti u predturskom razdoblju.

 Više o utvrdama možete pročitati OVDJE...

Oprema i dokumenti: planinarska oprema u skladu sa vremenskim prilikama.

Hrana: iz ruksaka, uz usputno stajanje za kavu

Težina staze: srednje lagano

Okvirno vrijeme hodanja: (u satima): 5 sati

Način prijevoza: autobusom ili autobusićem

Akontaciju obavezno uplatiti do srijede, 23.09.2015.

Vodič, informacije i prijave: prijave na sastancima društva, Ivanka Marić 044 549 424, Ivica Šustić   098 94 20 160

Napomena: Odazivom na izlet, svaki pojedinac potvrđuje da ispunjava zdravstvene i psihofizičke uvjete za sigurno sudjelovanje na istom, da izletu pristupa na osobnu odgovornost, te da će se u skladu s planinarskom etikom pridržavati plana izleta, odluka i uputa vodiča. Vodič ima pravo izmjene programa izleta obziromna objektivne okolnosti na terenu.

 

Podijeli ovaj post:

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Slične novosti

2019 04 26 Mosor 01
Izleti

Mosor i Omiška Dinara (26. – 28.4.2019.)

Mosor je primorska planina u srednjoj Dalmaciji, u Hrvatskoj. Proteže se uz more od Splita i Kliškog prijevoja na sjeverozapadu, sve do rijeke Cetine na jugoistoku. Najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m). Ostali zanimljivi vrhovi na glavnom grebenu su vrh na kojem je Vickov stup (1325 m) i Sveti Jure (1319 m) s istoimenom kapelicom na vrhu.

CIJELI ČLANAK »
image12
Obavijesti

Menina planina (02. 04. 2016.)

Menina planina – Sveta gora, kruh si, nam življenje, druga mati! (Savinjčan)

Zorom ranom, oko 5: 30 h tri planinarke; Vesna, Jasminka i Vesna – krenule su put Slovenije do mjesta Gornji Grad koje je jedno od polazišnih točka na Meninu.

CIJELI ČLANAK »