Velika planina je kraški planinski plato u Kamniško–Savinjskim Alpama sjeveroistočno iznad Kamnika čija površina obuhvaća više manjih planina: Mala planina, Gojška planina, planina Dovja ravan, planina Marjanine njive, planina Konjščina i druge. Na slikovitom platou s najvišim vrhom Gradišče 1.666 m nalazi se najveće pastirsko naselje u Sloveniji koje prema arheološkim nalazima ondje egzistira od 16. Stoljeća, a više o tradicionalnoj gradnji i stočarstvu može se saznati obilaskom Preskarjevog muzeja (ulaznica 3 eura).
PLAN IZLETA: Polazak u nedjelju 28.4.2024. u 5:30 h sa parkirališta sportske dvorane „Zeleni brijeg“. Uz kraću pauzu za kavu planirani dolazak u Stahovicu (Kraljev Hrib) je oko 8:30.
„A“ grupa (teža): Stahovica – crkva Sv. Primoža – Mala Planina (cca 3.5 h hoda, 8.5 km i 1.182 m uspona)
„Po stopama pastirjev“: obilazak Male i Velike planine i najvišeg vrha Gradišće (1.666 m) (cca 2 h hoda, 5 km i 250 m uspona)
Izlazi u mjestu Stahovica na autobusnoj stanici gdje nas putokazi usmjeravaju na markiranu stazu koja nas vodi do makadamske ceste kojom nastavljamo sljedećih 30 minuta do dolaska u zaseok Prapretno, zatim kratko asfaltom do sljedeće skupine kuća gdje od oštrog lijevog zavoja ceste (izvor vode) ulazimo u šumu. Preko šumovite padine u blagom usponu prolazimo pored kapelice i izvora Umivalnik te penjemo bujičnim usjekom do raskrižja dviju varijanti: mi skrećemo desno do važne hodočasničke crkve Sv. Primoža i Felicijana poznate po freskama (826 m), a odakle se pruža prekrasan pogled. Malo dalje se nalazi i crkva sv. Petra pored koje se uzdižemo do sedla Sedelje Jame, gdje se s lijeve strane uključuje izravnija i kraća varijanta po lošem kolovozu, gdje i danas tjeraju stoku na ljetnu ispašu. Najprije strmi uspon, zatim strmim zavojima kroz šumu do vidikovca iznad Konjske doline, gdje se nalaze ostaci nekadašnje pastirske kuće. Ovdje na raskrižju treba biti vrlo oprezan jer je lijevi odvojak preko Pasje peći zatvoren, pa idemo desno na stariju, nemarkiranu, ali dobro uhodanu široku stazu koja prolazi pored Pirčeva vrha, a zatim se spušta na široki šumoviti prijevoj (1276 m) iznad planine Kisovec, gdje se dvije staze ponovno spajaju. Ovdje se spaja više staza, a mi nastavljamo ravno kroz šumu preko strmog uspona (Sapna steza) do ruba visoravni (izvor Curle) i desno preko pašnjaka na Malu planinu. Možemo odmoriti na Jarškom domu ili otići na ručak u veliki i Domžalski dom u pravcu Velike planine.
Nakon ručka i odmora nastavljamo turističkom stazom „Po stopama pastirjev“ koja je kružna i kroz 11 informativnih ploča upoznaje nas s načinom života na planini. Turističko naselje izgrađeno na platou nastalo je 60-ih godina prošlog stoljeća prema projektu arhitekta Vlaste Kopača, a uključuje oko 140 koliba koje su zadržale tradicionalni izgled dok je unutrašnjost prilagođena potrebama turista. Svakako treba posjetiti Preskarjev muzej i crkvu Marije Snježne koju su Nijemci za vrijeme Drugog svjetskog rata uništili, a ona je na inicijativu pastira ponovno obnovljena 1988. godine. U pastirskom naselju postoji više ugostiteljskih objekata gdje se može počastiti autohtonim jelima poput gulaša, kiselog zelja s domaćim kobasicama, ajdovskim (heljdinim) žgancima, kiselim mlijekom i slatkim štruklama, te kupiti tradicionalni sir trnič.
Sam vrh Gradišče (1.666 m) je istaknuta glavica s koje se pruža lijep pogled na Kamiško–savinjske Alpe, te zelenim pašnjacima posutima ružičastim šafranima i pastirskom naselju.
Od gostilne „Zeleni rob“ gdje se nalazi gornja postaja do koje vozi sedežnica, spuštamo se prema Šimnovcu (cca 20 min) gdje se ukrcavamo na žičaru i spuštamo prema autobusu. Zadnja žičara polazi u 17 h i nemamo drugog načina za spust budući su planinarske staze za Kraljev hrib zatvorene.
„B“ grupa (lakša): „Po stopama pastirjev“: obilazak Male i Velike planine i najvišeg vrha Gradišće (1.666 m) (cca 2,5 h hoda, 6,5 km i 250 m uspona)
Grupa autobusom nastavlja iz Stahovice prema parkiralištu na Kraljevom hribu gdje dolazi prije 9 h kako bi stigli na žičaru koja vozi prema Šimnovcu. Žičara polazi na svaki puni sat, pa ako se zbog gužve propusti može se uživati na kavi u kafićima u podnožju žičare.
Sama vožnja žičarom je posebno iskustvo budući je to jedna od 3 „njihalke“ u Sloveniji koja još od 1964. godine svladava oko 850 m nadmorske visine u svega 5 minuta, te može prevesti 32 putnika. Svojevremeno je bila najduža žičara ove vrste u Europi.
Od gornje postaje žičare postoje dvije mogućnosti: svladati preostalih 150 m visinske razlike ugodnom šetnjom od oko pola sata planinarskom stazom koja vodi do gostilne „Zeleni rob“ ili sjesti na modernu „sedežnicu“ sa šest sjedala i popeti se do Zelenog roba.
Od „Zelenog roba“ započinje kružna staza „Po stopama pastirjev“ duga 6.5 km za koju je potrebno oko 2,5 h hoda, no uživati se može i u obilasku Preskarjevog muzeja, na vrhu Gradišče i ugostiteljskim objektima na Velikoj planini.
B grupa započinje spust žičarom u 15 i 16 h dok se A grupa mora spustiti najkasnije u 17 sati kako bismo krenuli u Sisak gdje dolazimo oko 20 h.
PREDVIĐENO TRAJANJE HODA: „A“ grupa oko 6 h bez uključenih pauza. „B“ grupa 2 – 3 h bez uključenih pauza.
OPREMA: standardna planinarska uvjetovana vremenskim prilikama
PREHRANA (info): hrana i piće iz ruksaka, restorani Zeleni rob i Domžalski dom, pastirske kolibe koje nude hranu i piće
TROŠAK IZLETA : Prijevoz autobusom 27 eura (na bazi 35 putnika)
„A“ grupa – jednosmjerna vožnja žičarom 15 eura (umirovljenici 13 eura)
„B“ grupa – povratna vožnja žičarom 24 eura (umirovljenici 19 eura) ili povratna vožnja žičara + sedežnica 26 eura (umirovljenici 23 eura)
PRIJAVE: srijedom na sastanku Društva od 19 h ili Marina Dujmušić 098/9550 625 (obavezna uplata akontacije za prijevoz autobusom)
